Vrijeme je da prekinemo šutnju

30 GODINA NAKON PADA KOMUNIZMA

 

Vrijeme je da prekinemo šutnju

020.000
  11.540
 
11.540 osób podpisalo petycję. Pomóż nam osiągnąć cel 20.000 podpisów.

Vrijeme je da prekinemo šutnju

Tko želi naći pravdu, prvo mora naći istinu.
(dr. Albin Eser, stručnjak za međunarodno pravo o zločinima komunizma)

16.11.2020.

Hrvatska je, nažalost, jedina država u Europi i šire u kojoj je u javnom prostoru potpuno normalno korištenje obilježja koja su isticali oni koji su u Domovinskom ratu ubijali i rušili našu zemlju. Zašto niti jedna parlamentarna politička stranka u Hrvatskom saboru nije predložila donošenje zakona kojim bi se isticanje četničkih obilježja i zvijezde petokrake reguliralo na način koji uvažava vrijednosti na kojima je nastala?” - dr. sc. Mato Palić, ustavni stručnjak.

22.9.2020.

U nedjelju popodne građani Rijeke, pripadnici Armade i hrvatski branitelji, okupila se prosvjedujući protiv postavljanja “umjetničke instalacije” Nemanje Cvijanovića „Spomenik crvenoj Rijeci – samoobrambeni spomenik“ na krov Riječkog nebodera.

21.9.2020.

Zvijezda petokraka namontirana je praktički u tajnosti, a javnost obaviještena priopćenjem, iako je svaki drugi događaj u sklopu EPK-a najavljivan danima i tjednima.

Ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek bilo je važno da je instalacija "Spomenik crvenoj Rijeci" izvedena mimo zakonom propisane procedure i da je riječ o primarno političkoj akciji kojoj je cilj poticati ideološke sukobe. Nije osudila postavljanje crvene zvijeze kao takve.

 4.9.2020.

Hrvatska je jedina država članica EU-a koja ima iskustvo komunističkog režima a nema niti jednog predstavnika u Europskoj platformi za sjećanje i savjest - Pravda 2.0., čiji je cilj podići međunarodnu svijest o nekažnjenim zločinima komunizma i pridonijeti traženju i ostvarenju pravde za njihove žrtve.

Evo što čine druge države:

“Uoči ovogodišnjeg Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima rumunjski Institut za istraživanje komunističkih zločina otvorio je istragu kako bi identificirao slučajeve i čuvare granice koji su ubijali Rumunje pri pokušaju bijega iz komunizma ilegalnim prelaskom granice. Riječ je o tisućama ubijenih. Rumunjski Institut za istraživanje komunističkih zločina time se pridružio velikom projektu Platforme za europsko sjećanje i savjest pod nazivom Pravda 2.0., čiji je cilj podići međunarodnu svijest o nekažnjenim zločinima komunizma i pridonijeti traženju i ostvarenju pravde za njihove žrtve. Otkada je prvi put predstavljen, 27. svibnja 2015. u Europskom parlamentu u Bruxellesu, projekt Pravda 2.0 polučio je značajne rezultate.

Prekretnica se dogodila 2017. pokretanjem sudskih istraga za zločine komunizma u više europskih zemalja. Poljski su državni odvjetnici otvorili istragu protiv članova čehoslovačkog politbiroa za ubojstva na granici "željezne zavjese", slovački je sud presudio da je ubojstvo tih izbjeglica zločin i da obitelji imaju pravo na naknadu, njemački državni odvjetnici su ubojstva na "željeznoj zavjesi" okvalificirali kao međunarodni zločin koji podrazumijeva odgovornost zapovjednika i ne zastarijeva…”

 

 15.1.2020.

U Rijeci će ovih dana “zablistati” crvena zvijezda koju su komunisti na isto mjesto postavili 1945. dok su komunisti bez suda ubijali građane Rijeke i njima punili jame. Ovaj put je financirana novcem iz Europskih fondova (!) - vašim novcem.

petokraka na riječkom neboderu 1945

Vašim novcem se obnavlja i Titov Galeb, kojeg je napravila fašistička Italija, koristila komunistička Jugoslavija - sve do rujna 1991. kada je Galeb u svojoj posljednjoj akciji dovezao neprijateljske vojnike JNA iz Pule.

A vašim i mojim novcem financira se i predsjednik parlamentarne stranke HSS, Krešimir Beljak, koji je na Twitteru komentirajući ubojstva hrvatskih iseljenika od strane zloglasne UDB-e napisao:

“Preko 100? Očito ne dovoljno. Vidjeli smo tko je radio sr*nja i tko je uzrokovao ratove od ‘91. do ‘99. Fašisti u bivšoj Jugoslaviji i drugim zemljama koji su, nažalost, pobjegli Udbi.”



Beljak je, ironično, predsjednik stranke koja se predstavlja kao nasljednica povijesne hrvatske stranke čije članove su progonili i ubijali komunisti.

Ovo nije prvi put da javne osobe izražavaju takve osjećaje. Kada to čine, oni u biti šire mržnju i odobravaju likvidaciju političkih neistomišljenika. Ali u Hrvatskoj a niti bilo gdje drugdje više ne bi smjelo biti tolerancije za takav govor.

 

30.11.2019.

Hrvatski građani iz svojih medija nisu mogli čitati o novoj Rezoluciji Europskog parlamenta koja osuđuje totalitarne režime, govori o njihovim posljedicama danas i govori o važnosti povijesnog sjećanja za našu zajedničku budućnost.

 

 

Umjesto toga smo čitali kako će se kao strateški projekt javnim novcem obnoviti Titov Galeb i pretvoriti u muzej diktatora, kako je također javnim novcem financirana montaža natpisa Tito na labinski Šoht, te kako je gđa Yu, obožavateljica Tita kupila i planira obnoviti Kumrovec.

U Hrvatskoj se zločini komunizma prešućuju ili relativiziraju, žrtve ismijavaju, zločinci obožavaju, čak se i opravdavaju masovni zločini.

Godine 2006., ponukan Rezolucijom Vijeća Europe** Hrvatski je sabor u svojoj Deklaraciji o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990.* zaključio:

"Hrvatski sabor je uvjeren da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne i nacionalnih zajednica prema prošlosti može i mora biti smjernica za naše buduće akcije. Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje."

Deklaracija Hrvatskog sabora danas izgleda kao mrtvo slovo na papiru.

Zato tražimo od Vlade Republike Hrvatske da sukladno Rezolucijama Vijeća Europe i Europskog parlamenta i Deklaraciji Hrvatskog sabora razvije i provede sustavne politike povijesnog istraživanja, dokumentiranja i razvije kulturu sjećanja. Što je pogotovo važno za nove generacije.

Između ostalog predlažemo da Zakon o medijima predvidi obvezu javnih servisa prema kojoj će proizvoditi programe suočavanja s ovim bolnim temama.

Predlažemo osnivanje Memorijalnog centra žrtava totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. koji će imati istraživački dokumentacijski i edukativni karakter.

30 godina nakon pada Berlinskog zida zaista je krajnje vrijeme da i u Hrvatskoj otklonimo strah i otpor suočavanju s totalitarnom prošlošću.

To smo dužni žrtvama, to smo dužni istini, to smo dužni budućim generacijama.

Potpišite i podijelite ovu peticiju hrvatskoj Vladi i poručite joj: Vrijeme je!

 

------------------------------------------------------------------

* Rezolucija Europskog parlamenta “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP)“

** "Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine" (Dokument je koji je donio Sabor Republike Hrvatske na sjednici 30. lipnja 2006.):

"4. Pad totalitarnih komunističkih poredaka (režima) u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima, pa ni u slučaju Republike Hrvatske, popraćen nacionalnim i/ili međunarodnim istragama zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio nacionalsocijalizam (nacizam).

5. Kao posljedica toga vrlo je niska svijest javnosti bivših komunističkih zemalja, pa i hrvatske javnosti, o zločinima počinjenima od strane totalitarnih komunističkih režima. Komunističke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim slučajevima nisu distancirale od zločina koje su počinili totalitarni komunistički režimi u prošlosti.

6. Hrvatski sabor je uvjeren da su znanje i svijest ljudi o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu slični zločini u budućnosti. Dapače, moralna procjena i osuda počinjenih zločina igraju važnu ulogu u edukaciji mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne i nacionalnih zajednica prema prošlosti može i mora biti smjernica za naše buduće akcije.

7. Hrvatski sabor vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.”

*** Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima

 

Pročitajte još:

Rezolucija Vijeća Europe 1096 (1996.) O mjerama uklanjanja naslijeđa bivših totalitarnih komunističkih režima

European Parliament resolution of 2 April 2009 on European conscience and totalitarianism


Objavljena: 30.11.2019


+ List do:

Podpisz tę petycję teraz!

 
Please enter your first name
Please enter your last name
Please enter your email
Please enter your country
kod pocztowy
Proszę wybrać opcję:
Przetwarzamy Twoje dane zgodnie z naszą Polityką prywatności i Warunkami korzystania.Podpisując, akceptujesz Warunki korzystania CitizenGO i Politykę prypltności i zgadzasz się na otrzymywanie od czasu do czasu e-maili o naszych kampaniach. Możesz zrezygnować z subskrypcji w dowolnym momencie.

Vrijeme je za suočavanje sa zločinima

Poštovani,

Želim izraziti svoju zabrinutost zbog toga što se u hrvatskom javnom prostoru danas opravdava ili čak veliča komunistički režim, njegovi nositelji i njihovi zločini.

Žrtve koje nisu dobile nikakvu pravdu ni satisfakciju, su ismijavane kroz namjerne manipulacije i veliko nepoznavanje povijesnih činjenica.

Javni servisi HINA i HRT prešutjeli su hrvatskoj javnosti da je 19. rujna izglasana rezolucija Europskog parlamenta 2819/2019 pod nazivom “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe“ u kojoj se nedvojbeno osuđuje totalitarne režime, a time i Titov komunistički režim.

Titov Galeb u mandatu ministra Bože Biškupića proglašen je kulturnim dobrom Republike Hrvatske i  obnavlja se u muzej javnim sredstvima. Baš kao i labinski Šoht na koji je nedavno montiran natpis “Tito”. Ovo upućuje da Hrvatska ide suprotnim putem od onog na koji nas obvezuju Rezolucije, a da strateškim proglašava projekte veličanja propalog režima. To je uostalom protivno i elementarnoj ljudskoj i građanskoj savjesti.

Žrtve zaslužuju poštovanje, a hrvatska budućnost temelje zasnovane na istini.

Zato zahtijevamo od Vlade da provede u djelo Rezolucije Vijeća Europe* i najnoviju rezoluciju Europskog parlamenta.

Deklaracija Hrvatskog sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990., iz 2006. godine ne smije ostati mrtvo slovo na papiru, već mora biti temelj razvoja i provedbe sustavne politike povijesnog istraživanja, dokumentiranja i kulture sjećanja za nove generacije.

Između ostalog predlažemo da Zakon o medijima predvidi obvezu javnih servisa prema kojoj će proizvoditi programe suočavanja s ovim bolnim temama.

Predlažemo osnivanje Memorijalnog centra žrtava totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. koji će imati istraživački dokumentacijski i edukativni karakter.

Danas, 30 godina nakon pada Berlinskog zida, zaista je krajnje vrijeme da i u Hrvatskoj otklonimo strah i otpor suočavanju s totalitarnom prošlošću.

S poštovanjem,

[Imię i nazwisko]

Vrijeme je da prekinemo šutnju

Podpisz tę petycję teraz!

020.000
  11.540
 
11.540 osób podpisalo petycję. Pomóż nam osiągnąć cel 20.000 podpisów.